Intervju: Irena Baret – GMO u Srbiji ?! NE,HVALA !

Irena Baret je nutricionista,lekar prirodne medicine i nezavisni istraživač,dobro poznata javnosti Srbije kao promoterka zdravog načina življenja ali i po svojoj beskompromisnoj borbi protiv GMO. Nedavno je pokrenula akciju održavanja javnih predavanja širom Srbije u cilju upoznavanja šire javnosti o posledicama legalizacije GMO u Srbiji.

ZELENE NOVINE: Gospođo Baret,kakvi su realni rizici koje nam GMO donosi?

Rizici po zdravlje čoveka su naučno dokazani i veoma ozbiljni. Kompanije koje proizvode ova semena ulažu milione dolara u privatne donacije onima koji imaju moć odlučivanja na ključnim političkim i naučnim pozicijama. Mnogi od njih padaju na životnom ispitu etike i morala.
Ugroženo je i zdravlje zemljišta i celokupnog ekološkog sistema koji se zagađuje genetski modifikovanim materijalom iz semena, polena, kao i lišća, cvetova i kore koji padaju na tlo. I to ne samo pomoću GMO – tu je i zaprašivanje, koje takođe pogoduje opstanku novih vrsta.
Sva hrana koja je genetski modifikovana (biljnog porekla, kao i od životinja koje su hranjene GM sojom, kukuruzom i drugim), GM lekovi, kozmetika koja sadrži GM materijal, zatim tu je i GM pamuk za odelo i drugu upotrebu – sve ovo predstavlja veliki zdravstveni rizik i dobro je biti obavešten o tome.

ZELENE NOVINE: Osim zdravstvenih problema, tu su i problemi ekonomske prirode?

Pri kupovini GM semena seljak potpisuje ugovor od oko 40 strana, koji često i ne pročita – da pristaje na to da kompanija nema nikakvu pravnu odgovornost i da seljak nema pravo da tuži kompaniju za bilo kakve posledice u vezi sa GM semenom. Zar to ne bi trebalo da probudi sumnju da proizvođač zna da bi nešto moglo da pođe po zlu?
Danas niko ne želi da kupuje genetski modifikovanu hranu i seljak neće imati kome da je proda i kada bi izabrao da je uzgaja. Svako bi radije potrošio na kupovinu zdrave, prirodne hrane za svoju porodicu i upravo u proizvodnji organske hrane iz semena koje nije genetski modifikovano leži najveća zarada za proizvođače.
GMO neće nahraniti gladne, niti doneti zaradu poljoprivrednim proizvođačima, niti je to napredak nauke za dobrobit čovečanstva. Dejvid Suzuki, veliki kanadski naučnik i ljubitelj prirode, rekao je da je „svako ko vam kaže da su GMO bezbedni ili glup, ili – laže”. Ono što vređa ljudsko dostojanstvo jeste da oni koji znaju istinu, korumpirani biznismeni, političari i naučnici – svesno obmanjuju neobavešteno građanstvo.
Genetski modifikovani organizmi ne postoje u prirodi, oni nisu isto što i hibrid. GMO nastaju u laboratorijama biotehnoloških korporacija, kada se „genetskim pištoljem” nasilno mešaju geni jedne vrste sa genima sasvim različite vrste, na primer – paradajza i ribe, ili kukuruza i bakterije – što se nikada ne dešava u prirodi. Hibridi nastaju odabiranjem roditelja unutar iste vrste, ukrštanjem između dva paradajza ili dva kukuruza. Naše telo ne prepoznaje genetski modifikovanu hranu kao prirodnu i na nju reaguje kao na strano telo. Javljaju se veoma opasne alergijske i toksičke reakcije. U Irskoj je, na primer, nastala epidemija alergija kod dece u isto vreme kada je bio dozvoljen uvoz GM hrane. Naučnici iz celog sveta dokazali su da genetski modifikovana hrana pokreće genetski rulet i da unošenje ovakve hrane u čoveku može da izazove hiljade nepredvidljivih mutacija, izmena na ljudskom genetskom materijalu. Ovo deluje kao savršen zločin bez dokaza.    

ZELENE NOVINE: Kakva je trenutna situacija u Srbiji kada je GMO u pitanju?

Sadašnji zakon o GMO štiti načelno Srbiju od uzgoja GMO na našim njivama, ali se u praksi ne primenjuje-zato je potrebno i bez pritiska SAD doneti podzakonska akta kojima će se sankcionisati kontrola da li stočna hrana sadrži više od 0,9% sojine pogače od GMO soje i da se potpuno zabrani nezakoniti uzgoj GM soje ( a i kukuruza) u Srbiji.

U Srbiji je na snazi zakon o zabrani uzgoja, uvoza i prometa GMO. Na žalost, kako je izjavio prof. dr. Jan Boćanski, di­rek­tor Upra­ve za za­šti­tu bi­lja pri Mi­ni­star­stvu po­ljo­pri­vre­de Sr­bi­je, u Zapadnobačkom okrugu zvanične analize su pokazale da su od 26 uzetih uzoraka 23 uzorka-GM soja. Naj­vi­še kon­tro­la iz­vr­še­no je u Ju­žno­bač­kom i Za­pad­no­bač­kom uprav­nom okru­gu, a na­sta­vlja­ju se u Srem­skom i Ma­čvan­skom okru­gu, jer je ra­ni­jim kon­tro­la­ma fi­to­sa­ni­tar­ne in­spek­ci­je utvr­đe­no da je to oblast gde se GM so­ja je­di­no i ga­ji. Po­vr­ši­ne pod so­jom se sva­ke go­di­ne kon­tro­li­šu i par­ce­le gde se utvr­di pri­su­stvo GM so­je se uni­šta­va­ju.

Međutim, pro­fe­sor Po­ljo­pri­vred­nog fa­kul­te­ta Miladin Ševarlić uka­zu­je na oči­gled­no ve­li­ke pro­pu­ste u ra­du po­gra­nič­nih slu­žbi. Ono što je zabrinjavajuće je ka­ko se, ako su sve par­ce­le uni­šte­ne, pri­li­kom ot­ku­pa so­je ana­li­zom pro­na­la­zi i po 4.000 to­na GM so­je, kao što je bio slu­čaj pro­šle go­di­ne.

ZELENE NOVINE: Ima li kod nas čuvenog Monsantovog kukuruza, otpornog na raundap?

Ovo niko sa sigurnošću nije u stanju da potvrdi ili negira dok se ne uzmu uzorci i obave odgovarajuće analize. Kukuruz se oprašuje vetrom i dovoljna je jedna ogledna parcela na otvorenom ili jedna njiva zasađena sa GMO semenom da se zagade i ostali usevi. U Meksiku je, na primer, izgubljeno 50 posto dragocenog starog semena još iz vremena Inka, jer je vetar razneo GMO polen. Srbija ima veliku šansu u proizvodnji semena i sklopljeni su ugovori sa mnogim zemljama, baš iz razloga što naše seme nije genetski modifikovano. Šta bi se desilo sa svim tim poslovnim šansama i ugledom naših semenskih instituta koji su čuveni u svetu po kvalitetu ako bi se i naše seme zagadilo?Ako se pažljivo pogleda registar sorti poljoprivrednog bilja u Srbiji na sajtu http://www.agroprofil.rs/dokumentacija/Zvanican_sortiment_poljoprivrednog_bilja_voca_i_povrca_u_Srbiji.pdf , pa uporedi sa katalogom sorti Pioneer u Srbiji – http://srbija.pioneer.com/Portals/0/docs/Pioneer_katalog_2011.pdf, sa Registracijom Pioneer Hi-Bred sorti u EPA, SAD, i pri tome obrati pažnja na tehnološki segment HX1, HXRW, HXX, YGCB, LL, RR2 – koje su znak za genetski modifikovane sorte, možete i sami doći do određenog zaključka. HX1, HXRW, HXX, YGCB su oznake BT sorti, tj. ubačen je gen bakterije Bacillus thuringiensis, a LL i RR2 su genetski izmenjeni na otpornost na herbicide („raundap” sorte). Ovo su opažanja tehnologa Aleksandra Batričevića i navode na razmišljanje. Da li ovo znači da je 41 sorta od 43 koje su u ponudi u Srbiji zapravo i genetski modifikovana?
Seljaci su i sami primetili u čije njive divlje svinje navraćaju, a u čije neće ni da uđu, i po tome znaju koja je njiva genetski modifikovana (GM). Životinje imaju sposobnost da osete i, kada imaju izbor, nikada ne posećuju GM useve, jer po prirodnom instinktu to nije hrana za njih, nego nešto od čega treba bežati. Kanadski farmeri opisuju mudrost veverica, rakuna, losova i miševa i pričaju da, kada se životinjama da izbor, uvek pojedu prirodna zrna a GM i ne taknu, čak i kad su gladni.

ZELENE NOVINE: Kakva je roba na našim pijacama, prodavnicama i u hipermarketima?

– Verovatno bi bilo najbolje kada bi se takva hrana kontrolisala i na prisutnost GMO. Dobro je kupovati od prodavca koga poznajemo i kome možemo da verujemo. Pri tome bi bilo lepo kada bismo našli priliku da podelimo naše znanje o štetnosti GMO sa proizvođačima, jer nisu svi u prilici da budu informisani. Korisno je da podsetimo seljake da je danas najveća zarada u proizvodnji zdrave hrane, da imamo naše institute i da tamo mogu dobiti seme sa sertifikatom. Samo da ih podsetimo – jer oni to sve znaju – da obrate pažnju na poreklo semena koje koriste. Pri tome, možemo da im prenesemo našu molbu da tretiraju ono što je za prodaju isto kao ono što je za njihovu porodicu. Moguće je da će neko od kupaca biti njihov budući zet ili buduća snaja, a sigurno je da žele zdrave potomke i zato je dobro da iznose na prodaju zdravu hranu. Svi smo mi jedna velika porodica, a ako u prošlosti seljak nije bio poštovan kao što to zaslužuje, njegovo vreme dolazi. Građani sve više uviđaju koliko truda i rada treba uložiti u proizvodnju zdrave hrane i raste uviđavnost i poštovanje prema vrednim seljacima koji su stub oslonac ove zemlje.
Sve što se u prodavnicama nudi u kesicama i kutijicama u sebi sadrži kukuruzni sirup, skrob, sastojke od soje, lana, pamuka, koji mogu biti GM, jer pitanje je odakle je njihovo poreklo i da li se pri kontroli kvaliteta uvozne hrane obavljaju analize i na genetski modifikovane sastojke.
(nastavak u sledećem broju: Kako sačuvati autohtono seme našeg podneblja)

ZELENE NOVINE:  Dokle se stiglo sa akcijom alarmiranja javnosti Srbije od opasnosti zvane GMO koja se opasno nadvila iznad naših glava i koji su naredni koraci u tom pravcu?

Akcija alarmiranja javnosti je u toku, ali bilo bi dobro da bude mnogo masovnija i da istina nađe put do svih građana, malih potrošača i do proizvođača.

U dijaspori sam početkom 2010. pročitala članak prof. Ševarlića na internetu o zabrinjavajućem stanju u Srbiji i tako sam iz Kanade pokrenula online peticiju „Ne, hvala za GMO u Srbiji“. Alarmirala sam javnost kao majka i baka, ne pripadam ni jednoj političkoj organizaciji. Po dolasku u Srbiju u junu 2010, pridružili su mi se savestni građani Subotice, Novog Sada i Beograda i izašli smo na ulice da sakupljamo potpise za peticiju. Kroz široku mrežu naših aktivista sakupili smo 5000 potpisa. Na peticiji kod pijace u Novom Sadu prišao nam je Nikola Aleksić iz Ekološkog pokreta i tu smo se upoznali. Nakon toga u alarmiranje se uključio i Ekološki pokret.

Danas su u obaveštavanju javnosti aktivne mnoge ekološke i političke organizacije, ali potrebna je i mnogo šira kampanja.Mišljenja sam da je sada trenutak da se svi složimo i ujedinimo, stavimo sve razlike i nesporazume na stranu, da delujemo dobro organizovano i mudro.Preko mreže grupe Stop GMO u Srbiji organizovala sam zajedno sa odličnim timom savestnih građana protest u Novom Sadu, tribinu u Beogradu i Pančevu, kao i protest na Novom Beogradu. Javljaju mi se građani iz Niša, Kraljeva, Kragujevca, Kruševca, Šapca, Vladičinog Hana, Vranja, Subotice, Odžaka koji po svojoj savesti žele da doprinesu u zajednočkoj odbrani naših plodnih njiva i bašti od GMO. Želim da ohrabrim svakoga ko to može da.u svom mestu organizuje obrazovnu tribinu i da mi se obrati za podršku. Ovim putem predlažem da svaka opština i region samostalno proglase zonu bez GMO pristupajući sporazumu koji se zove Florence charter.

ZELENE NOVINE:  Kakav je stav Vlade Srbije i uopšte političkih činilaca koji praktično odlučuju o našim sudbinama kada je GMO u pitanju ?

Stav Ministra spoljne i unutrašnje trgovine Rasima Ljajića kao i predstavnika Ministarstva poljoprivrede
je da se od nas zarad ulaska u STO zahteva da izbacimo sve odredbe o zabranama uvoza i izvoza a da se od nas ništa drugo neće tražiti. Spominje se analiza i moguće odobravanje svakog pojedinačnog GMO slučaj po slučaj, pa tako prof. dr. Tarasjev predsednik nacionalnog saveta za biološku sigurnost pri Ministarstvu poljoprivrede smatra da treba da slušamo nauku i da su GMO dobri za nas.

Zbog iskustva drugih zemalja u razvoju koje su ušle u STO, mislim da bi bilo dobro da smo veoma oprezni. Nisu od nas tražili ni da uništimo Zmaj. Dobro je obratiti pažnju da pravna klauzula pri ulasku u STO glasi: Sve zemlje članice moraju da podčine svoje zakone, regulacije i administrativne procedure-sporazumima sa STO. Ulaskom u STO, mi više nemamo prava odlučivanja ni o osnovnim stvarima koje se tiču naše životne egzistencije. Na žalost, mnogi naši stručnjaci uvereni su da se radi o nauci, međutim ovo je anti-nauka zato što su kontrola i profit stavljeni ispred čoveka.

ZELENE NOVINE:  Da li nameravate da institucionalizujete Vašu borbu protiv GMO u Srbiji formiranjem nevladine organizacije koja će se baviti ovom problematikom ?

Mislim da je došlo vreme za to. Konsultacijom sa aktivistima predložila sam da osnujemo udruženje građana koje u nazivu nosi mogućnosti i da se bavimo relevantnim temama kao povratak na selo i oživljavanje sela, proizvodnja zdravstveno bezbedne hrane. U ova neizvesna vremena dobro je da saberemo unutrašnju, pozitivnu snagu, i potrebno nam je udruženje sa naslovom kroz koji dajemo moć silama dobroga a ne silama zla.

2010 sam pokrenula talasanje sa peticijom iz dijaspore samo kao majka i baka imajući pred očima ne samo moju decu nego i svu decu Srbije. Iz dana u dan otvaraju se neki novi vidici, otkrivaju nove istine, uviđa se ozbiljnost cele situacije i naše mogućnosti za odbranu bi svakako bile bolje koordinisane da imamo svoju instituciju. Dobra organizacija, sloga i povezivanje na svim nivoima su nam sada neophodno potrebni. Na facebook grupi Stop GMO u Srbiji koju sam osnovala pre dve godine imamo danas više od 10 000 članova i odličan tim aktivnih građana. Kada sam objavila naš protest u Novom Sadu, građani iz ostalih mesta počeli su sami da se javljaju i ponudila sam im podršku da zajedno organizujemo protest u svakom mestu za koje se jave zainteresovani clanovi. Svaki naš uspeh do sada je rezultat skladnog timskog rada i to je još jedan razlog da osnujemo naše udruženje savestnih građana koje bi pružilo platformu za naše akcije.

ZELENE NOVINE:  Kakva je situacija u zemljama regiona kada je GMO u pitanju i da li postoji saradnja sa srodnim organizacijama na međunarodnom nivou kada je organizovana borba protiv GMO u pitanju ?

Slovenija je izmenila zakon 2002,u Hrvatskoj su GMO dozvoljeni izmenama zakona iz 2005, Makedonija 2007, Crna Gora 2008, u BIH 2009. Srbija je jedina u regionu koja još uvek ima zakon o zabrani. Verujem da će nam naše udruženje građana pružiti više mogućnosti za saradnju koja je za sada samo u vidu razmene informacija i podrške mejlom i na facebook-u. Interesovanje svakako postoji.Ceo region povezan je ekološkim sistemom za kojeg granice ne postoje.

ZELENE NOVINE: Gospođo Baret,hvala Vam na vremenu i odgovorima.

1 Comment

  1. Поздрав за Ирену и Николу и овом приликом. Што се тиче подмуклог протурања „неГМО“ пионирових кукуруза које наше идвље животиње не једу још од раних 2000-их година, треба бити отворен и рећи народу праву истину. Све друго увијање, пажење на то шта се говори у пристојном облику, да се неко не нађе прозван, говорити само позитивне чињенице и постављати питања на која нико неће дати одговор не води никуда. АЛИ НИКУДА. време ради против добра, зло напредује. дакле под хинтно наћи „непродате људе“ који могу да ураде поменуте алнализе и да се уз прибављене доказе крене у ОБРАЧУН са Иваном Дулић Марковић, и људима пуленима ДОС и свим западњацима који то протурају.у великој смо заблуди да се наводно за нешто боримо, кад је и то нешто пропало, ако је битка изгубљена следи повлачење. Суштина ГМО напредовања је нерад обичног човека, који хоће да живи у граду да пландује, док се храна обезбеђује радом и улагањем новца и времена. У томе људи не виде смисао?!?!? него у бесконачним седњима, идењима по културним манифестацијама??? тако им и треба нека се отрују у страдају, јер беху дрски нерадници. ДАКЛЕ КРИВИЧНО ГОНИТИ СТРАНАЧКЕ ЛИЧНОСТИ јер су они иницијатотри тровања нашег поднебља и директни радници страних структура белосветских. ДАКЛЕ КРИВИЧНА ПРИЈАВА!!! све друго се може чак и тумачити као амортизовање незадовољства да се као нешто предузима…

1 Trackback / Pingback

  1. Ekologija e-magazin » Blog Archive » Irena Baret – GMO u Srbiji ?! NE,HVALA !

Ostavite komentar